Ray Moynihan i Alan Cassels: Prodavanje bolesti: kako nas farmaceutska industrija pretvara u pacijente
Planetopija, 2007.
Dvojac sjajnih autora, Ray Moynihan i Alan Cassels, prvi jedan od vodećih medicinskih novinara na svijetu, a potonji kanadski istraživač i pisac koji se bavi pitanjima vezanim uz politiku lijekova, napisali su izvrsnu knjigu o tome kako se putem agresivnih i tobože dobronamjernih reklamnih kampanja stvara uvjerenje kako su blage poteškoće, koje smo smatrali sastavnim dijelom života, zapravo vrlo opasni poremećaji te da je sve moguće riješiti uzimanjem lijekova.
U predgovoru knjige kaže se da je stvar dotle došla da je jedan agresivni predsjednik uprave Mercka, stanoviti H. Godsden nedugo prije umirovljenja izjavio za novine koliko je ogorčen „jer je potencijalno tržište njegove tvrtke ograničeno samo na bolesne ljude!!“ (?!) Nekoliko desetljeća kasnije san pokojnog predsjednika uprave se i ostvario. Jer, kao što je na Wall Streetu dobro poznato, vrlo je unosno uvjeravati zdrave ljude da su bolesni.
Tako stidljivost postaje znak socijalne anksioznosti, a predmenstrualna napetost postaje mentalna bolest nazvana predmenstrualni disforični poremećaj. Uobičajene seksualne teškoće shvaćaju se kao seksualne disfunkcije; prirodna životna promjena je bolest pomanjkanja hormona nazvana menopauza, a rastreseni službenici danas imaju adultni poremećaj deficita pozornosti.
Sam rizik obolijevanja od određene bolesti postao je punopravna „bolest“, pa zdrave sredovječne žene boluju od prikrivene bolesti kostiju zvane osteoporoza, a zdravi sredovječni muškarci doživotno boluju od visokog kolesterola.
Postoje ljudi koji doista boluju ili su izloženi vrlo visokom riziku obolijevanja , pa im medicinska dijagnoza i jaki lijekovi mogu donijeti veliku dobrobit. No, relativno zdravim ljudima dijagnoza i lijek mogu donijeti velike teškoće, goleme troškove i vrlo stvarnu opasnost od katkad smrtonosnih pojava. To je golemo područje postalo najvažnija meta promotivnih kampanja u koje farmaceutske tvrtke ulažu milijarde dolara!
Žarište te prodaje su, dakako, SAD, sjedište mnogih najvećih farmaceutskih tvrtki na svijetu pa je i priča tipično američka, ali poučna za sve.
Naime, cilj je kupcima lijekova diljem svijeta ponuditi „nov način razmišljanja“, odnosno cilj je povezivanje medicinskoga stanja i vašega lijeka, kako bi se njegova prodaja povećala koliko je god moguće!
Ljude je potrebno „uvjeriti“ da se problemi koje su do tada možda prihvaćali tek kao neugodnosti, poput ćelavosti, izboranosti i seksualnih teškoća, danas smatraju „dostojnim medicinske intervencije“.
Nezdrav utjecaj farmaceutske industrije postao je globalni skandal, on iz temelja izopačuje medicinsku znanost, kvari medicinsku praksu i narušava povjerenje javnosti u liječnike.
Mnogi promatrači smatraju da su se liječnici jednostavno previše zbližili s farmaceutskim tvrtkama.
Autori naglašavaju sljedeće: „Razmotrimo jednostavan primjer: kad bi poboljšanje ljudskoga zdravlja bilo naš primarni cilj, dio milijardi dolara, koje se trenutačno ulažu u skupe lijekove za snižavanje razine kolesterola u krvi zdravih osoba zabrinutih za zdravlje, moglo bi se korisnije uložiti u bolje kampanje za suzbijanje pušenja te za povećanje tjelesne aktivnosti i poboljšanje prehrane.“
U prodaju bolesti primjenjuje se puno različitih strategija , ali im je zajednički nazivnik marketing straha.
Ironično je da razvikani lijekovi katkad izazovu upravo ono stanje koje bi trebalo spriječiti!!
Dugoročna nadomjesna hormonska terapija povećava rizik od srčanog udara u žena, dok antidepresivi vjerojatno povećavaju rizik od suicidalnog razmišljanja u mladih.
Trgovanje bolešću zapravo je napad na našu kolektivnu dušu, a napadaju je oni koji se žele okoristiti našim strahom.
Posrijedi nije mračna zavjera već obična, bjelodana pljačka.
Namjera ove knjige, kako kažu autori, jest razotkriti način na koji promidžbena mašinerija industrije preveliki dio uobičajenog života pretvara u bolesti kako bi proširila tržište za lijekove.
Rastuća prodaja je tijekom dva zadnja desetljeća učinila farmaceutske tvrtke najprofitabilnijim korporacijama na svijetu.
Nakon čitanja ove knjižice, složni su autori, treba pokrenuti raspravu koja propituje industrijski sponzoriranu prodaju bolesti te istražuje nove načine definiranja i shvaćanja bolesti.
Autori završavaju ovu priču sljedećim riječima: „Očiti problem s kojim smo svi danas suočeni jest pronalaženje dobrih izvora informacija o ljudskim bolestima, odnosno pronalaženju izvora informacija na koje doista ne utječu farmaceutske tvrtke.
U definiranje bolesti i poremećaja potrebno je uključiti puno širu skupinu ljudi, i laika i stručnjaka, te pružiti objektivne informacije o rizicima i dobrobiti različitih mogućnosti liječenja i prevencija. Najpogodnija okružja za pokretanje takvih aktivnosti jesu skupine za zaštitu prava pacijenata, sveučilišni odsjeci i javne ustanove poznate po neovisnosti.“
Pripremila: M. Biljak