David Grossman: Kad je Nina znala
Fraktura, 2020.
Suvremeni izraelski autor mnogobrojnih publicističkih i beletrističkih djela, David Grossman, napisao je roman utemeljen na životnoj priči Eve Panić Nahir, istaknute židovske aktivistice rođene u Čakovcu. Evini roditelji su tijekom Drugog svjetskog rata stradali u Holokaustu, a ona je gotovo tri godine provela robijajući na Golom otoku. Kasnije se preselila u Izrael gdje je doživjela duboku starost.
Grossman je, čuvši Evinu životnu priču, ostao fasciniran snagom i hrabrošću te izuzetne žene kojoj je odlučio posvetiti roman. S obzirom da je roman ipak umjetničko djelo u kojem autor koristi fikciju, događaji i likovi iz stvarnog života nisu prikazani dokumentaristički, već ih autor oblikuje na jedinstven umjetnički način. Tako stvarna Eva Panić, koja je dvadeset godina bila autorova bliska prijateljica, u romanu dobiva novo ime i postaje Vera Novak.
Radnja obuhvaća vremensko-prostorni okvir 20. stoljeća, od hrvatskog gradića Čakovca u osvit Drugog svjetskog rata, poslijeratnog života u Beogradu, zatočeništva na Golom Otoku, pa sve do izraelskog kibuca. Tri snažna ženska lika utkana su u ovaj roman – devedesetogodišnja Vera, njena kći Nina i unuka Gili.
Ulogu pripovjedačice Grossman je povjerio Verinoj unuci Gilli koja želi iskoristiti bakin devedeseti rođendan kako bi napokon navela Veru i Ninu da pred očevom starom kamerom ispričaju svoju životnu priču. Ninino priznanje da boluje od demencije i da uskoro neće znati ni tko je, šokantno je za sve članove i ta činjenica dodatno zakomplicira ionako komplicirane obiteljske odnose.
Verina životna priča, koju snima Gili, čitatelja vodi u Čakovec tridesetih godina 20. st. Upoznajemo mladu Veru, židovsku djevojku iz bogate i ugledne građanske obitelji koja je s roditeljima i sestrama obilazila europska kazališta, te na operu odlazila u Budimpeštu i Beč. Vrlo mlada upoznaje ljubav svog života, mladog srpskog vojnog časnika Miloša za kojeg se ubrzo udaje. S njim je, na partizanskoj strani, provela rat. Nakon rata, Miloš postaje vrlo cijenjen u krugovima nove vlasti. Žive u Beogradu s kćerkicom Ninom kojoj je svega tri godine kada 1951. Miloša nepravedno optuže za suradnju sa Staljinom i zatvore ga. Psihički slomljeni Miloš počini samoubojstvo. Komunistička vlast nudi shrvanoj mladoj udovici mogućnost izbora. Može potpisati izjavu da je njen muž izdajnik i bit će slobodna. Verina silna ljubav prema suprugu čiju uspomenu ne želi oskvrnuti, postat će razlog njenog trogodišnjeg zatočeništva na Golom otoku. Cijenu te neumjerene ljubavi platit će i njezina trogodišnja kćerkica Nina kojoj majčina odluka donosi patnju i bol, osjećaj napuštenosti, osjećaj da nikome ne pripada i da je nitko ne voli.
Nina je tri godina odrastala u neprijateljskom okruženju u obitelji svoje tetke. Nakon povratka iz zatočeništva Vera će zateći istraumatiziranu, hladnu i otuđenu šestogodišnjakinju koja je izgubila vjeru u obitelj.
Majka će se čitav život truditi vratiti povjerenje i izgraditi normalan odnos sa svojom otuđenom kćeri. Svi Verini pokušaji bit će bezuspješni. Ninini osjećaji ostat će trajno zabetonirani i ona će svojom ravnodušnom emocionalnom okrutnošću nanijeti najviše štete suprugu Rafaelu, Verinom posinku i čovjeku koji ju je cijeli život bezuvjetno volio, ali i svojoj kćeri Gili koju je napustila kao malenu djevojčicu. Nina, kao žrtva majčinog odabira, postaje emocionalni invalid i promiskuitetna osoba koja otvoreno mijenja muškarce, te i na taj način uništava one koji je vole.
Grossman je napisao roman o patnji koja se prenosi s generacije na generaciju. Srž romana čine međusobni odnosi triju žena, njihova netrpeljivost, sukobi i predbacivanja. Nina s razlogom mrzi Veru, kao što Gili s razlogom mrzi Ninu. Mjesto iscjeljenja, oprosta i nade postat će za njih odlazak na mjesto koje su jugoslavenske komunističke vlasti pretvorile u pakao na zemlji, na ozloglašeni Goli otok. I upravo će se na tom užasnom mjestu njih tri bolno zbližiti i dopustiti svojim emocijama i suzama da ih povežu i izliječe.
Pripremila: I. Čeko
