Dan grada Kaštela slavi se 4. ožujka, na godišnjicu prvog spomena hrvatskog imena u pisanom dokumentu – Trpimirovoj darovnici, koja datira iz 852. godine i jedan je od najvažnijih povijesnih datuma značajnih za povijest Hrvata.
Grad Kaštela obilježava Dan grada Kaštela upravo na datum 4. ožujka u spomen na isti datum daleke 852. godine kada je knez Trpimir, darovavši „crkvu blaženog Jurja u mjestu Putalj“ splitskoj nadbiskupiji, u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put napisao „knez Hrvata milošću Božjom”, odnosno „dux Croatorum iuvatus munere divino“.
Putalj i crkvica „blaženog Jurja u mjestu Putalj“
Najstariji prijepis Trpimirove darovnice iz 16. stoljeća danas se čuva u župnoj crkvi Svetog Jurja mučenika u Kaštel Sućurcu, a na istom mjestu se čuvaju i ostali eksponati koji su od neprocjenjive nacionalne i crkvene važnosti.
Inače, Kaštel Sućurac proslavio je 2022. godine 1170-tu obljetnicu prvog naselja Putalj koje se spominje u Trpimirovoj darovnici, te 630-tu obljetnicu izgradnje prve obrambene kule/utvrde na morskoj obali oko koje se kasnije razvilo današnje naselje uz more, odnosno današnji Kaštel Sućurac. Godine 1992. detaljno je istražen i obnovljen Putalj sa crkvicom Svetog Jurja – glavni lokalitet iz Trpimirove povelje.
Tom prilikom je na crkvi sv. Jurja postavljena spomen ploča na kojoj stoji: “U spomen državne neovisnosti Republike Hrvatske i 1140-te obljetnice starohrvatskog naselja Putalj te 600-te obljetnice današnjeg Kaštel Sućurca istraživanje i konzervaciju crkvice svetog Jurja i okoliša obavili su Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i Zavod za zaštitu spomenika iz Splita, a uz pomoć Dalmacijacementa d. d. obnovili su puk i prijatelji kulturne baštine Podvorje Kaštel Sućurca. Kaštel Sućurac, 1987. – 1994.”
Na stranici Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu navedeno je više podataka o istraživanju na temelju kojeg je u izdanju MHAS-a tiskana je knjiga (Tonći Burić, Slobodan Čače, Ivo Fadić: “Sv. Juraj od Putalja”, Split, 2011.)
Na poveznici https://www.mhas-split.hr/istrazivanja/arhiva-istrazivanja/artmid/934/articleid/85/putalj-svjuraj može se pročitati sažetak o istraživanju:
Položaj Putalj nalazi se iznad Kaštel Sućurca, a smješten je na južnoj padini Kozjaka. Tu je u srednjem vijeku na ostacima starokršćanskoga kompleksa bila podignuta crkva sv. Jurja. Prema izvorima, knez Trpimir poklanja splitskom nadbiskupu crkvu Sv. Jurja na Putalju, koju je dao podići njegov prethodnih knez Mislav.
Uz crkvu se u zrelom i kasnijem srednjem vijeku razvija župsko groblje. Sustavna arheološka iskopavanja nalazišta u razdoblju od 1988. do 1994. proveo je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (T. Burić). Osim spomenutih kasnosrednjovjekovnih grobova otkriveno je i osam grobova, koji pripadaju 9. stoljeću. Nalazi su pohranjeni u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Od crkve su sačuvani samo ulomci mramornog kamenog namještaja, ali postoji podatak o freski s portretima hrvatskih vladara Mislava, Trpimira i Muncimira sa sinovima Petrom i Tomislavom.
Povelja kneza Trpimira – rodni list hrvatske državnosti
Prema mišljenju mnogih povjesničara kojima je proučavanje hrvatske povijesti uža specijalnost, Trpimirova darovnica iz 852. godine ima veliko značenje i vrijednost kao najstarija hrvatska vladarska isprava, te ona u stvari predstavlja rodni list hrvatske državnosti. Osim toga, Trpimirova povelja je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje Hrvatska i ime HRVAT.
Trpimirova darovnica, koja je poznata još i kao Povelja kneza Trpimira jest najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava koji je napisan na latinskom jeziku. To je i najstarija isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno je prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime.
Proučavajući raznu literaturu u kojoj se spominje Trpimirovo doba i Trpimirova darovnica dolazimo do podataka kako je darovnica sačuvana fragmentirano, a budući da knez Trpimir u povelji za sebe kaže kako je vladar Hrvata „po Božjoj milosti“, može se zaključiti kako je on kao vladar u to doba imao neograničenu vlast.
Crkvica darovana zbog duga u srebru
Prema povjesničarima, upravo je knez Trpimir (845.- 864.) Hrvatsku uzdigao do velike snage, a po njemu je hrvatska vladarska dinastija nazvana Trpimirovićima. Učeni benediktinac Gottschalk koji se u to doba sklonio na Trpimirov dvor u svojim spisima navodi kako je knez Trpimir uspješno ratovao s Bugarima i porazio bizantsku vojsku iz dalmatinskih gradova.
Osim toga, prema povijesnim podacima, knez Trpimir je u Rižinicama kraj Solina, nedaleko od svoga dvora na Klisu, dao podići prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj, a za opremanje samostanske crkve knez je od splitskog nadbiskupa posudio „nešto srebra“.
Trpimir se splitskom nadbiskupu, sa kojim je bio u dobrim odnosima, odužio upravo darivanjem posjeda u okolici Splita, odnosno darovao mu je već spomenutu crkvicu u Putalju, gdje su tada živjeli stanovnici današnjeg Kaštel Sućurca.
Upravo je bilješka o tom darovanju u današnje doba nazvana Trpimirovom darovnicom, a kao što je već spomenuto, predstavlja najstariji zapis sa spomenom hrvatskog imena. Pored toga, iz Trpimirova vremena potječe i prvi sačuvani kameni natpis s uklesanim imenom i titulom hrvatskog vladara iz samostanske crkve u Rižinicama.
Snažna Hrvatska u Trpimirovo doba
Trpimirova darovnica dokazuje postojanje Hrvata i prije Trpimira, jer on njome potvrđuje darovnicu što je Splitskoj biskupiji podario njegov prethodnik knez Mislav, te Splitskoj nadbiskupiji ovom darovnicom još daruje crkvicu Svetog Jurja u Putalju na padinama Kozjaka i još neke posjede sa kmetovima koji su se na tim posjedima nalazili.
Povelja dokazuje kako se u Trpimirovo doba upravo osnivala feudalna država, a feudalnu prirodu vladareve vlasti potvrđuje činjenica prema kojoj knez Trpimir raspolaže državnim teritorijem posjedujući vlastite feudalne domene. Iz Povelje se može zaključiti i kako je tada knez Trpimir imao svoj aparat vlasti u kojemu su bili njegovi dvorjani i vojno-upravni službenici, odnosno župani, dvorski kapelani i ostali. Pored svega, knez Trpimir ovom je poveljom uspostavio i pravo Crkve na ubiranje crkvene desetine.
Međutim, iako je još priznavao franačko vrhovništvo, odnosno vrhovništvo nasljednika franačke vlasti u Italiji, lombardijskog kralja Lotara, knez Trpimir je vladao gotovo samostalno. O snazi Hrvatske u Trpimirovo doba svjedoči i osnivanje hrvatske biskupije sa sjedištem u Ninu, što prema povjesničarima koji proučavaju ovo razdoblje potvrđuje i kako je sredinom IX. stoljeća veliki dio Hrvata već prihvatio kršćanstvo.
Osim toga, temeljem Trpimirove povelje može se zaključiti i kako se hrvatska država pojavila u trećem desetljeću IX. stoljeća.
Na obljetnicu izdavanja Trpimirove povelje ovog hrvatskog kneza možemo promatrati kao snažnog, samostalnog hrvatskog vladara koji je vladao na povijesnom prostoru potkraj prve polovice i sredinom 9. stoljeća, a o čemu, osim povelje, svjedoče i raznoliki povijesni dokumenti. Povelja kneza Trpimira je izvanredan državnopolitički dokument jer Trpimir u istom sebe naziva dux Chroatorum – hrvatskim vladarom, a svoju državu regnum Chroatorum – kraljevina Hrvata, iako još nije kralj. Upravo zbog svih navedenih razloga Trpimirovo vladanje hrvatskom državom možemo smatrati jako važnim razdobljem hrvatske povijesti u kojem knez Trpimir hrvatsku državu vodi prema samostalnosti (prema kasnijoj Branimirovoj nezavisnoj kneževini), osiguravajući joj i tada samostalnost, sredinom IX: stoljeća, boreći se s različitim interesima moćnih sila.
Dan Grada Kaštela
Mnoge starohrvatske crkvice na padinama Kozjaka i čitavo kaštelansko područje koje obiluje nalazištima odiše duhom naših hrvatskih predaka i podsjeća nas na hrvatske knezove i njihove darovnice koje su iznimno važne za hrvatsku povijest.
Uz veliku dozu ponosa Kaštelani su datum izdavanja Trpimirove darovnice uzeli za datum obilježavanja Dana grada Kaštela, a što je ustanovljeno otkada se „sedam kaštelanskih sela“ u nezavisnoj i slobodnoj Hrvatskoj administrativno ujedinilo, pri čemu je ipak svaki od sedam Kaštela zadržao svoju posebnost i osobnost.
Sritan Van Dan grada „o sedan seli“!
Autor: Renata Dobrić
Napomena: Tekst je izvorno objavljen na Portalu grada Kaštela 4. 3. 2008. g. na poveznici https://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/5605-o-trpimirovoj-darovnici-i-o-danu-grada-kastela te 4. 3. 2009. i 4. 3. 2011. godine u ponešto izmijenjenim inačicama.
