Tomislav Šovagović za članove i korisnike GKK čita kratku priču “Čovjek kojeg je ugrizla žaba” u subotu 30. 5. 2020. u 20.00 sati na YouTube kanalu Gradske knjižnice Kaštela i na Facebook stranici Gradske knjižnice Kaštela.
Bilješka o piscu
Tomislav Šovagović rođen je u Šibeniku 16. prosinca 1976. godine. Unuk Franje i Eve, Ivana i Kate, sin Josipa i Jadranke, Evin brat, Josipov i Katarinin ujak. Diplomirao je novinarstvo na Hrvatskim studijima i teologiju na Institutu za teološku kulturu laika u Zagrebu. Objavio je zbirke priča „Rudnik čvaraka“, „Cesta knezova Bribirskih“, „Ispod skala“, „Latifundija“ te roman „Mangan“. Dobitnik je 37 književnih nagrada i jedne novinarske nagrade „Posvećeni život“. Radio je za hrvatske novinske („Glas Koncila“), radijske (Hrvatski katolički radio, Otočni radio Kornati) i televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL). Autor je emisije „Na kraju tjedna“ na Trećem programu Hrvatskoga radija i suradnik u listu Matice hrvatske „Vijenac“. Samostalni je umjetnik. Živi s knjigama i pločama u zagrebačkom naselju Rudešu.
O pročitanoj priči iz „Rudnika čvaraka“
Priča „Čovjek kojeg je ugrizla žaba“ objavljena je u prvijencu „Rudnik čvaraka“ 2012. godine, koji je osvojio nagradu „Josip i Ivan Kozarac“ za knjigu godine. Sastoji se od stotinjak crtica posvećenih odrastanju šibenskoga dječaka tijekom ferija i drugih svečanosti u ravnici, na očevini.
Sama priča o čovjeku i „žabi“ govori o djedu Šamuki koji je preživio Križni put, ali unuku nikada nije govorio istinu, već humorom zakrivio očigledno. Djed Franjo je kao petnaestogodišnji dječak regrutiran u Pavelićev tjelesni zdrug. Pješice je prešao od Dravograda do Virja. Njegova priča dio je drame i filma „Sokol ga nije volio“ djedova brata – Fabijana Šovagovića. I sam je Glumac opisao „Kako je nastao Sokol“ u proširenim izdanjima originalne drame.
Što čitam?
Čitam knjigu dnevno. U ovom danu čitam roman „Vošicki“ koprivničkoga književnika Marka Gregura, o tiskaru koji se znanjem i emocijama borio za svoj komadić neba pod tiskarskom prešom. Tu je za sutra i „Sveti Jeronim Dalmatinac“ Slobodana Prosperova Novaka o 1600. obljetnici prevoditelja Biblije iz zagonetnoga Stridona.
