Predstavljena knjiga „Hrvati pod KOS-ovim krilom” Višnje Starešina

Predstavljena knjiga „Hrvati pod KOS-ovim krilom” Višnje Starešina

PODIJELI

KNJIGU JE PREDSTAVILA  AUTORICA, VIŠNJA STAREŠINA
„Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškog suda“  naziv je nove knjige novinarke i publicistkinje Višnje Starešine koja je sinoć promovirana u Nadbiskupskom kaštelu u Sućurcu. O knjizi je govorila sama autorica, koju je predstavila u ime organizatora, Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić i Udruge Benedikt, psihologinja Doris Grgurin.

-Sama autorica upozorava nas na jednu stvarnost jer KOS, zapravo nikad nije zaustavio svoje djelovanje od 1946. godine i pročitala sam da je imao oko 2 tisuće polu oficira, ne želim reći časnika, na teritoriju Hrvatske. Djelovao je na naš obrambeni domovinski rat, djeluje vjerojatno i danas, a kroz ovo predavanje ćemo vidjeti tu mrežu – kazala je Grgurin i istaknula ulogu hrvatskih intelektualaca gdje posebno mjesto,kako je kazala, zauzima naša večerašnja gošća.

-Hrvatski intelektualci koji su uvijek bili uz svoj narod, govorili su mu istinu, koliko god ona bila teška. Jer narod bez povijesti i poznavanje povijesnih stvari i istina teško će preživjeti. Duboko vjerujem u naše intelektualce u našu djecu i želim spomenuti riječi našeg svetog Ivana Pavla II koji je prošao kaštelanskom cestom 2003. godine, „Budite narod nade“ i mislim da to možemo biti – zaključila je Grgurin.

-Ne mislim da se knjige trebaju prepričavati i kad mi neko kaže da im ispričam što se događalo u Hagu to me naljuti dvostruko jer znam da se ne može ispričati nešto što se 25 godina propustilo činiti. S druge strane me ljuti što sam ja ta koja bi to trebala pričati i što u državi ne postoji institucija, ekspertne skupine koje mogu nešto reći o tome- rekla je u svom uvodu autorica knjige Starešina i dodala da mi u Hrvatskoj nakon 25 godina rada Haaškog suda i procesa pred sudom čak nemamo niti jedno jezgro mlađih hrvatskih odvjetnika koji bi mogli prenijeti ono što se događalo u Hagu.

-Zadržala bih se na nekoliko važnih odrednica iz završnog računa tog suda. Ja sam inače u knjizi rekonstruirala na koji način se upravljalo Haškim sudom preko njegovih procesa i preko konteksta u kojem su podizane optužnice, u kojem su se vodila suđenja i načina na kojim je manipulirano procesima. I naslov je zapravo došao iz tih istraživanja, iz sagledavanja konteksta na koji način smo od onog početka, koji je za neke bio obećavajući, došli do ovog kraja u kojem se, zapravo Srbija izvukla iz odgovornosti za međunarodne sukobe i za Hrvatsku i za BiH. Nikad nije adresirana kaznena odgovornost prema JNA, prema vrhu Jugoslavije. Posljednjom presudom, Hrvatska se našla implicitno suoptužena za agresiju s ciljem zločinačkog pothvata na BiH – ispričala je Starešina.

-Osim nekoliko primjera na koji način se može manipulirati sudom i na koji način je ova „ptica“ ,uz ostale obavještajne službe koje su bile uključene u sud kojim upravlja Vijeće sigurnosti, zapravo je nešto čemu smo se mi stalno čudili da obavještajne strukture, obavještajne službe različitih država provode svoju politiku i preko tog suda. On je zamišljen kao neko sredstvo provođenja Međunarodne politike prema ovom prostoru- istaknula je Starešina.

Višnja Starešina je novinarka, publicistkinja, scenaristica i redateljica dokumentarnih filmova.  U svom publicističkom i filmskom radu bavi se uglavnom političkim temama iz bliže hrvatske prošlosti i njihovim manje poznatim, nedovoljno istraženim, a nerijetko i kontroverznim aspektima.
Autorica je knjiga: „Vježbe u laboratoriju Balkan“ o međunarodnom mirovnom menadžmentu u ratu nakon raspada bivše Jugoslavije, „Haaška formula“ o prvim pokusnim kunićima međunarodne pravde pred Haaškim sudom te „EU u 100 koraka“ zbirke kolumni- eseja o hrvatskom putu u EU.
Scenaristica je i redateljica dokumentarnih filmova: „Treći pohod“, „Zaustavljeni glas“ i „Neprijatelj naroda“.Kao stalna dopisnica „Večernjeg lista“ pri UN-u u Ženevi pratila je međunarodne mirovne pregovore za bivšu Jugoslaviju, a bila je i posebna izvjestiteljica iz Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu.