O kulturnoj baštini Hrvata u svijetu u Kaštel Sućurcu

O kulturnoj baštini Hrvata u svijetu u Kaštel Sućurcu

PODIJELI

O kulturnoj baštini Hrvata u svijetu u Mjesecu hrvatske knjige 2018.
Multimedijalna tribina s Brankom Bezić Filipović uz projekciju dokumentarnog filma “Juan Ursić Ostoić – Graditelj svjetionika na kraju svijeta”, predstavljanje Virtualnog muzeja iseljeništva Dalmacije i knjige “Čileanski pisci hrvatskoga podrijetla” održana je u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela i Hrvatske matice iseljenika u sklopu Mjeseca hrvatske knjige u četvrtak, 18. listopada u Nadbiskupskom kaštelu u Kaštel Sućurcu.

U sklopu iznimno zanimljive multimedijalne tribine na temu kulturne baštine i hrvatskog iseljeništva, koja je okupila brojne studente hrvatskog podrijetla sa svih krajeva svijeta, koji trenutno studiraju u Splitu na Filozofskom fakultetu te brojne zainteresirane posjetitelje, Branka Bezić Filipović, voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika predstavila je projekt Virtualni muzej iseljeništva Dalmacije i dokumentarni film “Juan Ursić Ostoić – Graditelj svjetionika na kraju svijeta”.
Najnoviju knjigu Branke Bezić Filipović „Čileanski pisci hrvatskoga podrijetla“ predstavili su: direktor Naklade Bošković Zoran Bošković, dr. sc. Josip Lasić, prof. Filozofskog fakulteta u Splitu i Goran Lausic King, profesor Univerisidad de Magallanes iz Punta Arenasa u Čileu.

„Tiskanju ove knjige prethodio je dugogodišnji istraživački rad i neumoran duh Branke Bezić Filipović koja je još 2006. godine priredila samostalnu izložbu nazvanu “Da se ne zaboravi… o piscima s jadranske obale u prekooceanskim zemljama”. Autoričina je želja tada bila podsjetiti na cijeli niz potomaka hrvatskih iseljenika koji su se bavili književnim i publicističkim radom bez obzira na jezik kojim su pisali i stvarali. Samostalnim je tada istraživanjem najprije pronašla, zatim popisala, obradila i analizirala rad i stvaralaštvo dvjestotinjak autora. Nekoliko će godina kasnije čileanski akademik Cedomil Goic Goic tiskati monografiju “Bibliografia de autores Chilenos de ascendencia Croata” (2012) u kojoj je zabilježio i obradio 170 autora hrvatskoga podrijetla, iz svih područja znanosti i umjetnosti, a rođenih od 1888. godine. U knjizi je, uz autore, obrađeno čak 1200 djela iz toga dugoga razdoblja (ukupno su obrađene 124 godine) počevši od prvoga autobiografskoga romana Artura Givovicha (1855 – 1905), preko prvih hrvatskih novina “Sloboda” koje je u Antofagosti pokrenuo Nerežišćanin Ivan Krstulović, zatim pisama naših iseljenika koji su se javljali u “Pučkom listu” urednika Jurja Kapića u vrijeme kada se već polako prestaje pisati na materinskome, donesenome, prenesenome i unesenome hrvatskome jeziku na prostor velike Južne Amerike.

Bogatstvo sadržaja budućim čitateljima ovoga naslova jest i to da je većina obrađenih autora popraćena njihovim portretnim fotografijama, zatim naslovnicama knjiga te na pojedinim mjestima i kraćim prevedenim citatima. Ono što svakako valja istaknuti jest da se ovom knjigom nastojala prikazati pojavnost, stalnost i trajnost hrvatskoga (dalmatinskoga) humanističkoga i spisateljskoga duha (bez obzira na jezik pojavljivanja) na ovome dalekome kraju svijeta. Uz to je ova knjiga još jedan dokaz o bogatoj povijesti i još bogatijoj ostavštini hrvatskoga iseljeničkoga naslijeđa. Dokaz je nadalje, a gledajući komparativno, da hrvatska kultura (a s njome i jezik i književnost) imaju ono što je nemoguće pronaći među ostalim južnoslavenskim kulturama i jezicima – vitalnu, bogatu, zanimljivu pisanu baštinu na jednoj od najudaljenijih točaka zemaljske kugle. Stoga svi zajedno moramo biti ponosni na, svim globalizacijskim nedaćama unatoč, kako i dalje svijetli jedno kulturno sunce tamo, tamo daleko, na drugoj strani svijeta. Ukratko, knjiga koju večeras predstavljamo iznimno je vrijedan dar, a na čast i ponos podjednako čileanskome i hrvatskome narodu.

Kako sam sadržaj knjige provocira (i evocira) puno misli zaključujemo ovaj prikaz stavom kako je trajan doprinos knjige to što će ona u budućnosti zasigurno biti vrijedan izvor podataka istraživačima iz različitih disciplina – od književne antropologije, imagologije, teorije književnosti, folkloristike, etnologije, sociokulturne antropologije pa sve do samoga hrvatskoga jezika i svih njegovih idioma, a čitatelje voditi tragovima koje su ostavili Hrvati na drugoj strani svijeta. Činjenica je da je ova knjiga izvor za praćenje tih tragova pa ostaje pričekati nove istraživače i nove spoznaje o bogatstvu pisane hrvatske izvandomovinske kulture“, istaknuo je u prikazu knjige dr. sc. Josip Lasić.