KREATIVNO PROLJEĆE zatvoreno uz predstavljanje stripa „Miljenko i Dobrila“

KREATIVNO PROLJEĆE zatvoreno uz predstavljanje stripa „Miljenko i Dobrila“

PODIJELI

Prvo kaštelansko „Kreativno proljeće“ službeno je zatvoreno u četvrtak 1. lipnja u Muzejskom prostoru Podvorje u Kaštel Sućurcu u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela uz predstavljanje strip knjige „Miljenko i Dobrila“ scenarista Srećka Eterovića i i crtača Žarka Bekera.

Nakon pozdravne riječi ravnateljice GKK Renate Dobrić, koja je istaknula kako je „otvaranje “Kreativnog proljeća” obilježeno pričom o “kreativnoj ulici kaštelanskog crljenka”, dok će isto biti zatvoreno još jednom prepoznatljivom kaštelanskom pričom – pričom o Miljenku i Dobrili, a za što je u najvećoj mjeri zaslužan pomoćnik ravnatelja Javne ustanove RERA gosp. Srećko Radnić“, nazočnima se u ime Turističke zajednice grada Kaštela obratila direktorica Nada Maršić, koja je navela kako je prvo kaštelansko Kreativno proljeće organizirano s ciljem privlačenja što većeg broja turista u Kaštela u predsezoni te s ciljem što bolje promidžbe Grada Kaštela.

Pozdravivši sve nazočne posjetitelje u ime Grada Kaštela, dogradonačelnica Jadranka Matok-Bosančić istaknula je kako svi možemo biti iznimno zadovoljni kvalitetom i kvantitetom događanja koja su organizirana za vrijeme „Kreativnog proljeća“, a kaštelanska kulturna i zabavna događanja bit će nastavljena u sklopu „Kaštelanskog kulturnog ljeta“.

Nakon što je prvo kaštelansko „Kreativno proljeće“ dogradonačelnica i službeno proglasila zatvorenim, djeca KUD-a „Karol Wojtyla“ izvela su kratku predstavu „Miljenko i Dobrila na kaštelanski način“, pri čemu su nagrađeni velikim pljeskom.

Kao uvod u predavanje gosp. Veljka Krulčića, priređivača strip knjige „Miljenko i Dobrila“, Renata Dobrić ukratko je upoznala nazočne s činjenicom kako je „kaštelanska legenda o Miljenku i Dobrili inspirirala mnoge književnike, dramaturge, slikare, skladatelje opera i zabavnih melodija za brojna djela o ovom nesretnom ljubavnom paru.“

„Trogiranin Marko Kažotić piše potkraj 17. stoljeća roman „Miljenko i Dobrila“ na talijanskom jeziku, dok je Ivan Mažuranić preveo na hrvatski 28 stranica Kažotićevog romana. Prvu dramu o Miljenku i Dobrili napisao je Matija Ban, dok je operu o Miljenku i Dobrili na hrvatskom jeziku napisao Milivoj Koludrović, a ista je izvedena prvi put u HNK Split. Na Splitskom festivalu 1964. godine  izvedena je pjesma Zdenka Runjića „Legenda o Miljenku i Dobrili“, a za istu je tekst napisao kaštelanski kroničar Neven Bućan, dobitnik nagrade za životno djelo Grada Kaštela 2014. godine, dok je pjesmu otpjevala Tereza Kesovija“, navela je Dobrić, istaknuvši i kako je „sve donedavno još jedan umjetnički uradak inspiriran legendom o kaštelanskim nesretnim ljubavnicima bio „zaboravljen” u prašnjavim kompletima „Vjesnika” i sakriven od očiju javnosti. Naime, kaštelanska legenda o Miljenku i Dobirili inspirirala je i autore stripa, a kako bi taj malo poznati strip bio predstavljen široj javnosti pobrinuli su se upravo gosp. Veljko Krulčić i Nakladnička kuća Vedis.“

„Scenarij za strip o Miljenku i Dobrili napisao je Srećko Eterović, dok je autor crteža bio Žarko Beker, autor legendarnih stripova „Zaviša“; „Neven, Koraljka i Bobo“; „Špiljko“ i drugih. U travnju i svibnju 1968. godine, u razdoblju svoje rekordne naklade (veće od 100 tisuća primjeraka), zagrebački dnevnik „Vjesnik“ je u nastavcima objavljivao strip „Miljenko i Dobrila“. Strip evocira poznatu i Kaštelanima vrlo dragu priču iz Kaštel Lukšića o nesretnoj ljubavi dvoje mladih Kaštelana. Za današnjeg čitatelja strip je neobičan i „retro“, jer je rađen bez oblačića s tekstom ispod oslikanih prizora“, istaknuo je Veljko Krulčić u kratkom izlaganju.

„Naklada Vedis je odlučila ovaj malo poznati strip ukoričiti i objaviti u knjizi zbog vizualne grafičke slasti koju pruža Bekerov zreli likovni stil te osjećaja da smo u poplavi raznih egzistencijalnih i futurističkih tema malo zaboravili na vrelo inspiracije koju možemo naći u našoj tradicijskoj kulturi i povijesti“, naveo je Krulčić, dodavši i kako „ova strip knjiga o Miljenku i Dobrili predstavlja nezaobilaznu stanicu za sve istraživače kako povijesti hrvatskog stripa tako i odjeka romantizma u dvadesetom stoljeću“.

Inače, ovo vrijedno izdanje Nakladničke kuće “Vedis” osim samog stripa donosi i kratki tekst o nastanku stripa, skicu za monografsku studiju o Žarku Bekeru iz pera Alije Balte i izbor iz bibliografije radova o Žarku Bekeru.

Predstavljanje strip knjige o Miljenku i Dobrili zaključeno je riječima ravnateljice GKK, koja je istaknula kako „nije potrebno naglašavati kako je ovo vrijedno djelo stripovske hrvatske baštine iznimno važno upravo Kaštelanima zbog toga što je ovo još jedan dokaz u kolikoj mjeri je legenda o Kaštelanima Miljenku i Dobrili bila i ostala inspiracija brojnim umjetnicima.“