U organizaciji Gradske knjižnice Kaštela, u utorak, 18. svibnja je u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću održano predstavljanje knjiga autora Slobodana Prosperova Novaka: “Pričaj mi o Europi”, “Slaveni u renesansi” i “101 Dalmatinka”.
Nakon uvodne riječi Hrvoja Budiše, ravnatelja GKK, tri knjige Slobodana Prosperova Novaka predstavio je povjesničar umjetnosti Joško Belamarić, nakon kojega je nekoliko riječi o svojim knjigama rekao i sam autor. Kulturno događanje je svojim nastupom upotpunila ženska klapa “Neverin”.

Knjiga “101 Dalmatinka” objavljena je četiri godine nakon knjige “101 Dalmatinac i poneki Vlaj”, a u sebi sadrži stotinjak biografskih eseja o sudbinama najpoznatijih Dalmatinki-književnica i slikarica, kraljica i buntovnica, svetica i heroina, glumica i poduzetnica i ostalih. Prosperov Novak započeo je knjigu s kraljicom Teutom, zaključio s Blankom Vlašić, a progovara i o Ani Roje, Asji Kisić, Milki Podrug-Kokotović, Zdravki Krstulović, Mani Gotovac, Zoji Odak, Heni Erceg, Hloverki Novak-Srzić, Gordani Benić, Vesni Parun, Savki Dabčević-Kučar, Dubravki Šuici i ostalima.

U knjizi "Pričaj mi o Europi" Slobodan Prosperov Novak kroz deset poglavlja nastoji prikazati civilizacijske korijene i kulturnu baštinu najstarijeg kontinenta.

- Europa je rezultanta kontradiktornih rasnih religijskih i kulturnih dodira, i posljedica je međukontinentalnih prožimanja, pa niti jedna od njezinih epoha od neolitika do postmoderne, nema u sebi iznimnu čistoću ili jednoznačnost, rekao je Novak.

Knjiga "Pričaj mi o Europi" je bogato ilustrirana fotografijama o prošlosti, kulturi, umjetnosti, literaturi i drugim događanjima iz pravno-političke i kulturne povijesti koji su obilježili kontinent zvan Europa.

Prosperova ideja o Europi objavljena je i u knjizi "Slaveni u renesansi", za koju kritičari kažu kako je to “iznimna, obimna interdisciplinarna monografija o Slavenima i njihovim nastojanjima u 15. i 16. stoljeću da se pod utjecajem talijanske renesanse približe zapadnoeuropskim suvremenicima i uzorima koji su im zarana u političkoj, gospodarskoj i kulturnoj geografiji Europe dodijelili rubno mjesto.”